Latinski naziv: vaccinium myrtillus
Sinonimi: borovinka, borovnjača, crna borovnica.
Opis biljke: borovnica je oniži grm sa čvornovatim stabljikama, visine 20 do 50 cm i puzavim korenom. Mladi listovi borovnice su jajolikolg oblika, s kratkom peteljkom i na ivicama sitno nazubljeni. Pojedinačni cvetovi nalaze se u pazuhu lista, okruglastozvonastog oblika i svetloružicaste boje (cveta od maja do juna). Plod borovnice je sočna crnomodra bobica velicine graška, koja se na vrhu završava kružnim udubljenjem.
Gde raste?
Borovnica u velikoj meri pokriva zemljište crnogoričnih i belogoričnih šuma. Borovnica se gaje po Evrope i Severne Amerike. U Evropi su poznata njene lekovite svojstva već vekovima.
Koji deo biljke se koristi kao lekovito sredstvo?
Listovi borovnice se sakupljaju pre sazrevanja plodova, a suše se na senovitom i prozračnom mestu. Plodovi se beru leti, nakon sazrevanja. Suše se na suncu. Za dobijanje ekstrakta ukoristi se plod borovnice, tamno ljubičaste bobice koji sazrevaju u kasno leto.
Koja svojstva I kakvo dejstvo ima?
Plod borovnice bogat izvor biljnog pigmenta, flavonoida, anticijanoida, jedinjenja koje ima jako antioksidantno svojstvo i može da korosti kao zaštita kapilara od oštećenja koja im nanose slobodne radikale. Upravo ova oštićenja prouzrukuju mnoge bolesti, naprimer dijabetska retinopatija, glaukom, katarakta, mamakularna degeneracija, proširene vene, hemoroidi i sl. Antocijanozidi mogu da pospešuju stvaranje vezivnog tkiva jer imaju ulogu u procesu sinteze kolagena, šta je veoma bitno za poboljšavanje vaskularne cirkulacije. , kako kod malih krvnih sudova u očima, tako i cirkulacije uopšte. Zato borovnica utiče na poboljšavanje vida. Anticijonidi borovnice upovečaju proizvodnju rodopsina, pigmenta, koj pomaže oku da se adaptira na promene količine svetlosti, zato borovnica preporučuju se zarad poboljšanje noćnog vida.
Drugo svojstvo borovnice da može spreče slepljivanje krvnih zrnca, šta smanjuje rizik od stvaranja ugruška, šta je bitno kod srčanog i moždanog udarca.
listovi borovnice se upotrebljavaju za sprečavanje stvaranja mokraćne kiseline, pri upali mokraćnog mehura i mokraćnih kanala, kao i za lečenje tegoba kod povraćanja, proliva,grčeva u želudcu i crevima. Borovnica koriste pri lečenju kašlja, a predstavlja i bitan narodni lek protiv šećerne bolesti (toliko je delotvoran da ga zovu i biljni insulin). Čaj od listova se ne sme piti bez nadzora. Bobice I ako ne postoje mnog studija koje se bave lekovitim svojstvima borovnice, kao no onih koji ga potvrđuju, borovnice je jedna od najupouzdanjih i najipoznatih lekovitih biljaka. Sveže se upotrebljavaju pri lečenju hemoroida, protiv neuredne stolice i slabog apetita. Od njih se pravi i ekstrakt sa prirodnom rakijom, cedi se sok ili se sprema mermelada. Sok borovnice je najbolji za ispiranje usne duplje (najdelotvorniji je sirov sok), a marmelada rashladuje bolnu vrelinu upaljenih usta i ždrela. Suve bobice zaustavljaju proliv, narocito kod male dece, dok sveže deluju kao blagi purgativ. Bobice borovnice blagotvorno uticu na vid i čuvaju očnu mrežnjaču. Osušene bobice borovnice zaustavljaju krvarenje hemeroida. Sok leči želudačni i crevni katar, pomaže kod smetnji pri varenju, i nedostatka apetita.
Borovnica kao dodatak ishrane može uzimati u cilju:
– jačanje kapilara i poboljšavanje opšte cirkulacije,
– smanjivanja rizika nastanaka i razvoja ateroskleroze,
– redukovanje modrica i ubrzavanja zarastanja rana,
– poboljšavanje funkcije vida i zaštita očiju,
– smanjenje rizika od nastanka katarakte i retinopatije,
– smanjenje rizika pojave proširenih vena i hemoroida.
Korišćenje borovnice preporučeno tokom trudnoće radi smanjivanja rizika od pojave proširenih vena i hemoroida. Podpuno bezbedna je i za decu.
Antioksidantno svojstvo boprovnice može da utiče i na imunološki odgovor organizma.
I ako nije rađen veliki broj studija koje se bave lekovitim svojstvima borovnice, kao ni onih koji ga potvrđuju, borovnica je poznata kao jedna od najpouznanijih lekovitih biljaka