fbpx
Hajdučka trava2023-01-24T13:07:32+00:00

Naziv: Hajdučka trava

Hajdučka treva lat. Achillea millefolium je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika

Drugi nazivi: stolisnik, hajdučica, armanj, jalova mesečina, kunica, paprac, petrovsko cveće, ravanj, stolista, tintorova trava, kostrijet, ravan, roman, romonika, sporiš, ranjenik, vražja kopriva.

Kao i kamilica, i hajdučka trava pripada porodici biljaka Asteracee, tako da im je i terapeutska upotreba veoma slična. Stablo dostiže visinu do 1 m i grana se samo u gornjem delu. Listovi su trojno perasto deljeni na veliki broj sićušnih režnjeva, po čemu je sama vrsta dobila naziv kako jedan od narodnih- stolisnik, tako i naučni naziv millefolium (mille = hiljada; folium = list).

Biljka se zove hajdučka trava, jer su je hajduci koristili za zalečenje rana. Cela biljka je sitno dlakava i mirisna. Mnogobrojni sitni listovi su ili beli ili purpumo-crveni. Cvetovi su skupljeni u cvat na vrhu stabljike.

Biljka je sa puzećim rizomom (podzemno stablo koje je slično korenu) i stabljikom koja ima sitne dlačice sa dosta listova koji su perasto deljeni. Glavice su u gronjastim štitolikim cvastima sa prljavo belim središnim cvetovima i belim obodnim cvetovima.

Gde raste hajdučka trava?

Kao samonikla višegodišnja biljka raste u umerenom pojasu severne hemisfere, pored puteva, na sunčanim livadam i svetlim šumama sve do 2500 metara nadmorske visine.Rasprostranjena je od ravničarskih do planinskih predela a najčešće se nalazi pored puta.Autohotno raste na prostoru Evrope, Azije i Severne Amerike.

Može se naći i u Australiji i na Novom Zelandu, uglavnom na staništima i šumskim čistinama. Plod је ahenija veličine око 2 mm.

Hajdučka trava je višegodišnja biljka, stabljika je visoka do 80 cm, okrugla, zelenkasta, a pri vrhu se grana, raste iz vodoravnog podzemnog dela. Hajdučka trava ima mnogo dugih i višestruko perasto rascepljenih listova i nazubljenih ivica. Donji listovi su sa peteljkom, a gornji obuhvataju stabljiku i naizmenično izrastaju.

Koji deo hajdučke trave se koristi kao lekovito sredstvo?

Za lekovito dejstvo najčešće se koristi osušen nadzemni deo biljke (Millefolii herba). Cveta belim cvetovima od juna do avgusta. Bere se za vreme cvetanja, a listovi do jeseni.

Nadzemni deo biljke u cvetanju sadrži do 1% etarskog ulja , flavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, i tanine. Etarsko ulje hajdučke trave dobija se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon, kamfor, limonene i borneol.

Lekoviti deo biljke: za vreme cvatnje beru se cvetovi s kratkim peteljkama, i cela biljka najviše do 30 cm dužine. Zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja, hajdučku trava ili stolisnik ubrajaju u gorke biljke. Cveta preko celog leta.

Koja svojstva i kakvo dejstvo ima hajdučka trava?

Hajdučka trava je veoma korisna i cenjena biljka, jer ima širok spektar delovanja, a čest je sastojak i raznih fitofarmaceutskih proizvoda. Hajdučka trava ili stolisnik čisti i jača krv i probavne organe. Posebno je korisna za prevenciju bolesi jetre, slezine, gušterače, žutice, katara u crevima i želucu, zatim grčeva, groznice, lupanja srca, bolova u krstima i leđima, neredovnih menstruacija, bolnih hemoroida, nesanice, raznih osipa i čireva.

Čaj od stolisnika korisno deluje i prevenira ispucale ruke, osip na koži – psorijazu. Kod psorijaze se uz obloge moraju sprovesti i kure čišćenja krvi. Takođe se upotrebljava kod angine pektoris, i to kao čaj. Kod problema sa nervima preporučuje se češće pranje celog tela rashlađenim čajem od stolisnika i to ujutro i uveče. Tople kupke od stolisnika i kamilice ublažuju nervne probleme.

Smanjuje teškoće kod gihta i reumatizma. Povoljno deluje kada se pojave problemi šećerne bolesti, naročito u početnom stadijumu. Korisna je i kod prekomernog krvarenja.

Stolisnik spada među lekovita sredstva koja deluju svojim gorkim ukusom na sluznicu želuca, pa tako podstiče izlučivanje želudačnog soka, a samim tim pobuđuje apetit.

Povoljno deluje na resorpciju hrane. Lekoviti preparati, gde je hajdučka trava zastupljena u mešavini čajeva, pomažu kod gastritisa, kolitisa, grčeva u želucu i crevima.

Kalijum, koji je sadržan u stolisniku potpomaže rad bubrega i krvotoka, te tako posredno utiče na rad srca,a uspešno se koristi i kod ženskih bolesti. Ne izaziva naviku i može da se svakodnevno koristi za jačanje CNS.

Zbog tih svojstava naročito je pokazala poboljšanja u stanjima zavisnosti od alkohola ili korišćenja cigareta.

Čajevi u kojima hajdučka trava ulazi u sastav poboljšava i stimuliše imuni sistem u borbi protiv crevnih infekcija.

Osušena biljka je aromatičnog mirisa i ima gorko-aromatični ukus zbog prisustva gorkih materija koje pripadaju seskviterpenskim laktonima, kao npr. ahilicin. Pored gorkih materija biljka je bogata eteričnim uljem (oko 1%), vitaminom K, taninima i organskim kiselinama.

Neke studije su dokazale da hajdučka trava ima antiinflamatorno (antiupalno), spazmolitičko,antimikrobno , antialergijsko i zaceljujuće dejstvo.
Herba hajdučice sadrži flavonoide, etarsko ulje (sa najmanje 0,02% proazulena), alkaloide, germakranolide, poliacetilene, triterpene, sterole, cijanogene glikozide, organske kiseline i šećere. Najnovija istraživanja pokazala su da njen alkoholni ekstrakt deluje repelentno

Osim toga, hajdučka trava je izuzetno bogata taninima, organskim kiselinama, gorkim materijama koje joj daju gorko-aromatičan ukus, vitaminom K i C, smolom, mineralima kalijumom i natrijumom…

Predstavlja sastavni dio velikog broja mješavina čajeva od raznih mirisnih, gorkih i oporih trava. Dijapazon djelovanja izuzetno je širok, sve do posipanja i previjanja rana finim prahom dobro osušene i mljevene biljke. Ovde do posebnog izražaja dolazi djelovanje azulena i tanina.

Zvanična medicina je dokazala da ekstrakt iz lista usporava razvoj patogenih klica, jer tanin i etarsko ulje sprječavaju zagnojavanje rana i doprinose bržem zarastanju uz ublažavanje bolova.

U narodnoj medicini hajdučka trava zauzima posebno mjesto u lečenju neurednih i neredovnih menstruacija kod mladih žena, uklanjanju valunga i drugih neprijatnih simptoma u klimaksu, ali i kasnije, kada žene uđu u poznije godine. Samo jedna šolja čaja dnevno od hajdučice, sveže ubrane na jakom suncu, dovoljna je da ublaži ili otkloni simptome koje muče priličan broj pripadnica nježnijeg pola.

Zagovornici narodne medicine tvrde da je uspešna i u lečenju belog pranja, upale jajnika, oboljenja materice i pojave mioma. Za sve navedene probleme, kao i za bolove u rukama i nogama, savjetuju se kupke sa hajdučkom travom. Kupka se spravlja tako što se 100 grama cele biljke hajdučke trave stavi u litar hladne vode da odstoji preko noći. Sledećeg dana voda se zagrije do ključanja, a zatim doda vodi za kupanje.

Kako se koristi hajdučka trava?

Hajdučka trava se najviše koristi u spravljanju mešavine čajeva gde je pokazala izuzetno dejstvo. Čaj se obično preliva vrućom vodom i ostavlja da odstoji 5-10 minuta.

Čaj od hajdučke trave se može koristiti i kao rastvor za ispiranje ili obloge. Pripremljen i mlak čaj se može direktno aplikovati na ranu ili obolelo mesto kao obloga. Treba naglasiti da ne bi trebalo piti više od dve šolje čaja dnevno jer u tom slučaju može izazvati blaga neželjena dejstva, najčešće osetljivost želuca.

Čaj od hajdučice takođe ne treba piti tokom trudnoće i dojenja, kao ni ako koristite antikoagulanse (lekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi) jer hajdučka trava ima koagulantno dejstvo.

U nekim slučajevima hajdučka trava može izazvati alergijske reakcije, osip ili proliv.

Upravo zbog takvih svojstava hajdučka trava je najbolja u kombinaciji sa drugim lekovitim biljkama koje čine jaku meševinu raznih čajeva.

Zanimljive činjenice?

Hajdučka trava se u našem narodu odavno koristi kao lekovita biljka, ali je malo poznato da je, po predanju, još u Trojanskom ratu ovu biljku Ahil koristio za vidanje rana.

Postoji i jedan grčki mit po kome je Ahil, kako bi bio otporan na ubode strela, tinkturom hajdučke trave obojio sve delove tela osim pete.
Kada je strela pogodila Ahila i to u petu odustvo zaštite hajdučke trave je dovela do ranjavanja. Gorki junak bez premca je sinonim za ovu lekovitu biljku.
Današnji naziv roda ove biljke potiče od grčke reči achillea po imenu Ahila koji je ovom biljkom izlečio ranu kralju Telefusu.

U rimsko doba, hajdučka trava se simbolično dovodila u vezu sa snom, a kod starih Slovena i Germana smatrana je magijskom biljkom. Jedan od najstarijih klasičnih kineskih tekstova, Knjiga promene – „Ji-djing“ napisana nekoliko hiljada godina pre nove ere, za proces dobijanja linija heksagrama (koji se koriste za proricanje budućnosti) zahteva upotrebu stabljika hajdučke trave.

Autor: Snežana-Nena Janković, Inženjer hemijske tehnologije
Dozvoljeno je preuzimati sadržaj ili delove sadržaja i objavljivati ih na drugom mestu pod uslovom  da se navede ime autora i ispravan link koji vodi do preuzetog sadržaja (originala).