Naziv: Troskot
Troskot (Polygonum aviculare L.) iz porodice troskota (Polygonaceae) je jednogodišnja zeljasta biljka. Koren je vretenast, slabo razgranat. Stabljika je razgranata, sastavljena od članaka 1-7 cm dužine, dugačka 10-60 cm, često polegla. Listovi su usko eliptični ili lancetasti. Cvetovi su sitni, beli ili ružičasti, u pazušnim grupama od 1-6.
Gde raste troskot?
Kosmopolitska je vrsta, široko rasprostranjena širom sveta, osim u regionima krajnjeg severa i pustinjama. Obilno raste u centralnoj Rusiji i na jugu Zapadnog Sibira u šumskim i stepskim zonama. Raste uglavnom pored puteva, oko kuća, u dvorištima i na ugaženim mestima.
Koji deo troskota se koristi kao lekovito sredstvo?
Kao lekoviti deo biljke koristi se osušeni nadzemni deo biljke (Polygoni avicularis herba).
Koja svojstva i kakvo dejstvo ima troskot?
Nadzemni deo troskota sadrži:
- tanine 1,8 – 4,8%
- flavonoide do 9,4%: avikularin, hiperin, izoramnetin, miricetin, kvercetin, kempferol
- eterićno ulje
- vitamine C, E, K, A
- kumarin skopoletin, umbeliferon
- fenolkarboksilne kiseline: galna, kafeinska, β-kumarinska, hlorogena
- antrahinone
- jedinjenja silicijumske kiseline do 4,5%
- smole
- sluz
- masti
- šećere
- pepeo
- makroelemente i elemente u tragovima: cink, gvožđe, bakar, magnezijum, kobalt, mangan, nikl, hrom, kalijum, kalcijum.
Preparati troskota imaju:
- hemostatsko
- diuretičko
- antitoksično
- antimikrobno
- antiinflamatorno
- adstringentno svojstvo.
Urinarni trakt
U narodnoj medicini, herba troskota se koristi za lečenje hroničnih bolesti urinarnog trakta, praćenih poremećajima metabolizma minerala:
- kod urolitijaze kao sredstvom za podsticanje izbacivanju sitnih kamenaca
- hroničnih bolesti urinarnog trakta
- slabe funkcije glomerulske filtracije bubrega
- kod prisustva u urinu velike količine mineralnih soli, posebno soli oksalne kiseline.
Preparati troskota:
- povećavaju diurezu
- imaju antiinflamatorno, antimikrobno i antiseptičko dejstvo
- imaju antitoksična svojstva
- sprečavaju stvaranje peska u bubrezima i urinarnih kamenaca (urata)
- rastvaraju jedinjenja silicijumske kiseline i izlučuju ih zajedno sa urinom
- pomažu u izbacivanju sitnih kamenaca iz bubrega
- poboljšavaju funkciju glomerulske filtracije bubrega
- uklanjaju višak soli.
Rastvorljiva jedinjenja silicijumske kiseline sadržana u nadzemnomdelu troskota su u koloidnom stanju, što sprečava stvaranje urinarnog kamena. Soli silicijumske kiseline povećavaju izlučivanje natrijuma i hlora iz organizma, smanjuju kristalizaciju mineralnih soli u urinarnom traktu.
Gastrointestinalni trakt
Zbog svojih adstringentnih svojstava, troskot je efikasan kod gastroenteritisa i dijareje različite etiologije.
Magnezijum, u velikim količinama sadržan u troskotu, pomaže u uklanjanju holesterola iz organizma, povećava pokretljivost creva i lučenje žuči.
Hemostatik i koagulans
Preparati troskota spadaju u kategoriju koagulansa i hemostatika.
Koriste se kao deo kompleksne terapije za jačanje zidova krvnih sudova i poboljšanje zgrušavanja krvi u slučaju:
- povećane propustljivosti zidova krvnih sudova
- manjih krvarenja iz oštećenih sudova sluzokože gastrointestinalnog trakta
- krvarenja iz materice u postpartalnom periodu i nakon abortusa
- hemoroidnog krvarenja
- skorbuta
- gihta.
Upotreba troskota pomaže u povećanju kontraktilnosti glatkih mišića organa, zbog čega se preporučuje u postpartalnom periodu i nakon abortusa za skupljanje materice.
Dermatologija
Zbog svojih antiseptičkih, antimikrobnih, antiinflamatornih i adstringentnih svojstava, troskot:
- uništava mikrobe
- podstiče zarastanje rana
- pospešuje bržu regeneraciju tkiva.
U dermatologiji, herba troskota se koristi za lečenje:
- alergijskih bolesti kože
- gnojnog osipa na koži
- ekcema
- atopijskog dermatitisa
- psorijaze
- dermatomiozitisa
- vaskulitisa
- kongenitalne epidermolize
- bubuljica
- furunkula.
Kompleks makroelemenata i elemenata u tragovima
Herba troskota sadrži širok spektar esencijalnih mikroelemenata (Zn, Ni, Cr, Cu, Mn, Co, Mg), koji imaju važnu ulogu u procesu biosinteze produkata primarnog i sekundarnog metabolizma. Cink aktivira imunitet T-ćelija.
Bakar je uključen u oksidativnu fosforilaciju, utiče na funkcije endokrinih žlezda, deluje slično insulinu, ima antioksidativnu aktivnost, učestvuje u procesima hematopoeze, sintezi hemoglobina i enzima citohroma.
Antioksidans i imunostimulans
Herba troskota se odlikuje visokim sadržajem vodorastvorljivih antioksidanata niske molekularne težine, elemenata u tragovima, vitamina A, C, E, ß-karotena, flavonoida i fenolnih kiselina, koji se preporučuju u fazi antirelapsnog tretmana i nadoknade hranljivih materija kod pacijenata obolelih od raka:
- kao sastavni deo antioksidativnih enzima, optimizuju imunološku odbranu
- inaktiviraju slobodne radikale
- štite imunokompetentne, hematopoetske ćelije i hepatocite od oštećenja
- doprinose neutralizaciji nekrotičnih ćelija
- ispoljavaju antiinflamatorni efekat
- doprinose poboljšanju mikrocirkulacije, resorpciji mikrotromba kod formiranja infiltrata oko ćelija raka u ranoj fazi formiranja tumora.
Vitamin C je antioksidans koji smanjuje rizik od raka želuca, stimuliše imuni sistem i poboljšava imunološku odbranu. Sadržaj askorbinske kiseline u biljnoj sirovini troskota je: u svežem lišću – 3,4%, u suvom – 9,0%.
Čaj od troskota sadrži značajne količine flavonoida i tanina, koji se preporučuju u adaptogene svrhe pre operacije, za povećanje otpornosti na hemoterapiju i radioterapiju, kao i u fazi antirelapsnog tretmana.
Kako se koristi troskot?
Čaj
1 kafenu kašicu herbe troskota preliti 1 šoljom (200ml) hladne vode, zagrejati i pustiti da ključa 5 minuta. Ostaviti da stoji 10 minuta a zatim čaj procediti. Piti tri puta dnevno po šolju čaja pre jela.
Infuz
1 kašiku suve iseckane herbe troskota preliti 1 šoljicom (200 ml) ključale vode, ostaviti da stoji 15 minuta. Procediti. Uzimati 1/2 šolje 3 puta dnevno uz obrok.
Od biljke isečene tokom cvetanja, cedi se svež sok. Uzimati 0,5-1 šolju soka 2-3 puta dnevno 30 minuta pre obroka, sa kašičicom meda.
Zanimljive činjenice Naziv vrste avicularis (ptičiji) proizlazi od latinske reči avicula (ptica) verovano zbog činjenice da se ptice hrane semenom biljke.